BRANKO MIHALJ Pritajena zvijezda kutjevačke graševine

Na vina Branka Mihalja prije sedam nas je godina upozorio Vlado Krauthaker, njegov prvi vinogradarski susjed. Krauthaker je ocijenio Mihaljeve graševine kao visokostilizirane i jako originalne. U to smo se rijetko imali prilike uvjeriti. Mihalja gotovo da nema u široj distribuciji. Ne znamo, nažalost, nijedan vrhunski zagrebački, istarski ili kvarnerski restoran koji drži njegove graševine. To je velika šteta i za slavonsko vinarstvo koje Mihalj uzorno predstavlja, i za restoransku scenu koja bi uvrštavanjem i promoviranjem Mihaljevih vina znatno pojačala svoj slavonsko-podunavski portfolio. Prije dva tjedna, na en primeur kušanju graševina i pošipa u Esplanadi, probali smo Mihaljevu graševinu iz 2015. Bilo je to vjerojatno najbogatije i najkompleksnije od svih izloženih vina, ne računajuči Papkova vina Radosh 1 i 2 napravljena u alzaškom stilu koji nije baš popularan na ovim prostorima. Prošlog smo tjedna ponovno kušali Mihaljevu graševinu iz 2011., ovoga puta u puno povoljnijim uvjetima za ozbiljniju analizu. Ta je graševina početkom 2013. kad je izišla na tržište dobila odlične recenzije. Danas ostavlja još bolji dojam, iz dva razloga.



Prvi je što dokazuje da suha vina napravljena od te sorte mogu dugo i produktivno odležavati. U Slavoniji i Podunavlju nužno je uspostaviti hijerahiju berbi kako bi ljudi znali što i kada kupovati, što se mora zadržati na nižoj cijeni, a što može postići višu cijenu. Drugo, Mihaljeva graševina iz 2011. redefinira stilistiku te sorte. Graševina, naravno, nije autohtona hrvatska sorta, ali je imamo pravo takvom smatrati jer je Hrvatska najveći proizvođač suhe graševine u Europi. Mihaljeva graševina iz 2011. odležavanjem je istaknula svoju mineralnost i slanost, a nije puno žrtvovala voćnost pa danas podsjeća na premier cru Chablise iz vrlo dobrih ili odličnih berbi. Vino je fenomenalno, najbolja naša graševina iz starijih godišta uz Veliku berbu Iločkih podruma iz iste berbe. Poslije 2011. probali smo Mihaljevu graševinu iz 2014. Ugodno nas je iznenadila koncentracijom voća i nije stvarala onaj iritantni vodenasti i šuplji osjećaj na srednjem nepcu, tipičan za skoro sva hrvatska vina iz te katastrofalne berbe. Branko Mihalj danas je, uz Vladu Krauthakera, Belje i Iločke podrume definitivno najvažniji proizvođač vrhunskih graševina, koje u dobrim berbama zaista postižu kvalitativnu razinu izvrsnih svjetskih bijelih vina, a za neusporedivo manji novac. Gastropreporuka Mihaljeva graševina 2011. danas je vino za velike bijele ribe, škampe, jastoge i najbolju sušenu svinjetinu. Graševina 2014. jedno je od onih naših kontinentalnih vina koja odlično idu uz sushi, sashimi, ljutu indijsku kuhinju ali i uz svinjetinu na roštilju ili pečenu i pohanu piletinu.

Izvor: Plava kamenica




EN PRIMEUR Kušali smo graševine i pošipe iz 2017. Bolji su nego što se očekivalo

Lanjsku su berbu obilježili ekstremni vremenski uvjeti. Poslije vrućih ljetnih mjeseci uslijedile su gotovo poplavne kiše. istočna je Hrvatska, a osobito Baranja, bila pošteđena velikih pljuskova, pa je stoga logično da neka od najzanimljivijih vina koja smo u srijedu kušali dolaze s krajnjeg istoka.

Riječ je o Vrhunskoj graševini iz Belja punoj jakih okusa i čvrste strukture, zatim o herbalnoj i elegantnoj graševini gospođe Antunović, te standardno čistoj i svježoj graševini iločkih podruma. Krauthakerova je graševina uobičajeno bila među najboljima, Feravinov Miraz nas je ugodno iznenadio, dok su apsolutno najsnažniji dojam ostavile kasne berbe Branka Mihalja , koje nisu namijenjene jednogodišnjoj uporabi nego ispred sebe imaju puno lijepog i hedonističkog života. U svakom slučaju, čini se da Slavonija i Baranja za sobom imaju još jednu solidnu berbu.

Izvor: Plava kamenica

Kontaktirajte nas


Vinogradarstvo i podrumarstvo Mihalj

Branko Mihalj, Ivane Brlić Mažuranić 2.,
34340 Kutjevo, Hrvatska
Tel/Fax: 00 385 34 255 142
e-mail: info@vino-mihalj.hr
e-mail: branimir.mihalj@vino-mihalj.hr

Geografska lokacija